Novosti

Kada sam se počeo baviti maslinarstvom, održavanje tla u masliniku, bio mi je jedan od najtežih poslova.  Na području Piska tradicionalni način održavanja tla u masliniku bilo je kopanje sa motikama i mašklinima te čupanje trave. Osim nekoliko lokacija kao što su Nosača, Dolac i Glavica, masline bi se sadile na vrh međe, a ostali dio zemlje bi se koristio kao vrt  za sadnju boba i drugih povrtlarskih kultura. Masline se nisu navodnjavale, a obrada tla se obavljala ručno. Gnojidba maslina se obavljala povremeno sa stajskim gnojem. Sve što je proizvelo stablo masline korisno se upotrebljavalo. Trava ispod stabla bi se koristila za stoku, grane – list nakon rezidbe,  a i u toku zime za prehranu stoke, drvo za grijanje, plod za jelo i ulje.  Ostatak nakon raščinjanja masline ( komina ) za prehranu svinja.

Razvojem  turizma, 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća, pojavom traktora, izgradnjom vodovoda, proizvodnjom pesticida te smanjenjem  interesa za proizvodnju maslinovog ulja i prepuštanjem starih maslinika boru, smriču i kupini, obnova tih maslinika i održavanje tla u maslinicima postao je težak i mukotrpan posao. Industrijalizacija i zapošljavanje seoskog stanovništva još više je smanjila interes za uzgoj i sadnju novih maslinika. Seosko stanovništvo se preseljava u gradove, a maslinici ostaju zapušteni. Interes za obnovu i podizanje novih maslinika javlja se 80-tih godina prošlog stoljeća, u čemu značaju ulogu ima Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, ZO za Dalmaciju Split,  te brojni entuzijasti i stručnjaci među kojima posebno ističem Dobroslava Elezovića, dr. Branka Škaricu, Pavla Bakarića, Andriju Mimicu,  i mnoge druge.

Interes za obnovu starih i sadnju novih maslinika iz godine u godinu  postaje sve veći, tako da  održavanja tla u masliniku postaju sve različitija. Ništa više nije isto kao prije,  unose se nove sorte,  korištenje  trave ispod masline, lista, komine pa čak i drva nema  više svoju namjenu kao nekada. Izgradnjom modernih  uljara postepeno  se napušta kupljenje  plodova ispod maslina te prelazi na proizvodnju ekstra djevičanskih maslinovih ulja. Masline se sve manje drže u vodi, odnosno moru, i korak po korak dolazimo do današnjih dana kada ekstra djevičansko maslinovo ulje postaje osnovni prehrambeni dodatak svakom tko želi zdrav i dugovječan život.

Danas maslinari održavaju  svoje maslinike na različite načine, i to :

-    Oranjem tla jedan do dva puta godišnje, u jesen dublje do 10-15 cm, a na proljeće 3-5 cm.
-    Košenjem trave  jedan do tri puta godišnje.
-    Zadržavanjem ispod krošnje svih tanjih grančica nakon rezidbe.
-    Mljevenjem svih grana nakon rezidbe te laganim zaoravanjem piljevine.
-    Popločavanjem maslinika.
-    Nanošenjem soure  ispod maslina( krupni šljunak sa starih gomila u maslinicima ).
-    Uništavanjem korova pesticidima.
-    Uzgajanjem stoke u maslinicima ( ovaca, kokoša).

Tražeći rješenje, a da postignem što  bolje rezultate sa što manje rada, opredijelio sam se za:

ZADRŽAVANJE ISPOD KROŠNJE SVIH TANKIH GRANA NAKOM REZIDBE

Prilikom rezidbe, najprije ispilim sve deblje grane. Kosiračom te grane sasiječem i tanke grane sa listom ostavim ispod stabla, a deblje grane ( drvo bez grančica i lista ) stavim do stabla. Nakon toga priđem rezidbi na nožice. Sve  grančice odrezane rasporedim ispod stabla i ostavim.

Travu, stajsko đubrivo, umjetno đubrivo, pepeo i sve što koristim za prehranu masline stavljam po tim grančicama. Nakon više godina ispod pojedinih stabala maslina ima 5-10 cm humusa. Iako tankoj grančici masline treba više godina da istruni, humus se stvara od trave lista  i grančica postepeno. Na tlima koji su pjeskoviti kao i na  svim ostalim tlima humus odlično održava  zemljište rahlim.

Grančice koje sporije  trunu,  zadržavaju humus i sprječavaju da ga  jaki udari bure raznesu. Tako stvoren pokrov ispod masline sprječava rast nove trave, više zadržava vlagu i sprječava brzo isparavanje vode.

Svi oštećeni  plodovi padaju  ispod stabla i odlična su hrana kukcima, pticama i miševima koji, tražeći hranu, održavaju tlo ispod maslina.

Jedan od vrlo  važnih razloga ovakvog održavanja tla u masliniku je sprječavanje korozije tla  u škrtim i kamenitim terenima.

Drva koja smo ostavili do stabla poslije rezidbe masline, nakon što ih napadne potkornjak, iznose se iz maslinika.

Ovaj način održavanja tla posebno je  dobar na kosim i vjetrovitim terenima te kod niskog uzgoja maslina.

Mladi maslinici:

Kod sadnje mladih maslina najvažnije je iskopati pravu rupu . Zemlja koja se vadi kopanjem iz rupe postavlja se oko rupe na udaljenost  1-2 metra. Ako je kosi teren zemlja se postavlja sa sjeverne strane, odnosno, strane koja je viša. Tako postavljena zemlja, travu i cijeli otpad koji je ostao ispod zemlje, pretvara u humus.

Kod sadnje masline koristi se zemlja oko rupe, jer na taj način se proširiva rupa i dobiva 3-4 m2 dobro obrađene površine i još toliko površine pokrivene zemljom iz rupe. Rupa ostaje malo udubljena radi zadržavanja vode kad pada kiša.

Tako posađene masline se više ne obrađuju, već prilikom košenja trave oko mlade masline se postavlja pokošena  trava koja zamjenjuje grančice dok maslina ne pod rastu.

Nedostaci ovakvog održavanja tla u masliniku su:
 

1. U slučaju požara tanke grane ispod masline su pogodne za požar. Na osnovu dosadašnjih iskustava, stabla maslina zahvaćena požarom su bila u cijelosti regenerirana i njihova obnova je ista kao i stabla koja su izgorjela, a nisu imale tanke grane  ispod  masline.
    
2. Kod berbe maslina na prostirke dolazi do manji poteškoća pri postavljanju prostirki, jer grane ispod masline usporavaju i otežavaju postavljane  prostirki. Uz malo pažnje i ovaj problem je rješiv.

Prednost ovakvog načina održavanja tla u masliniku su:

1. Cijeli otpad od masline i oko masline pretvara se u humus koji je itekako potreban maslini.
    
2. Gliste i druge životinje  prerađuju humus, unose kisik u zemlju i poboljšavaju prehranu masline.
    
3. Uspostavlja se biološka ravnoteža i omogućuje raznim životinjama ( pticama, fazanima, miševima, itd. ) preživljavanje.
    
4. Maslinar je oslobođen izvlačenja grana ( kićine ) te spaljivanja i na taj način uništavanja tla.
    
5. Proizvodnja ulja postaje znatno jeftinija jer troškovi održavanja tla u masliniku mogu se mjeriti sa troškovima rezidbe ili berbe, a kod ovakvog načina održavanja tla u masliniku, tih troškova nemamo.
   
   

Nedjeljko Fistonić

Komentari (1)

Dodaj svoj komentar...

1 by marin

Zvuči odlično ,vridi probati