Novosti

Jutro, 1. veljače 2012., u Pisku je bilo oblačno, jugo te u 8,00 sati temperatura +3. Poslijepodne je počela padati kiša i snijeg da bi u 18,00 sati bila prava vijavica, snijega je bilo 5 cm, a temperatura se spustila na -3.

2. veljače, orkanska bura, ujutro u 7,00 sati -5, a poslijepodne je ponovno snijeg počeo padati.

3. veljače, temperatura u 8,00 i u 16,00 sati -7 C, vijavica, orkanska bura, snijega na mjestima ima i do 2 metra visine. Snijeg stalno pada, a jaka bura stvara smetove. Smrzle su cijevi od vodovoda i nema vode. Prvi put sam vidio kako se na kori bora stvara led. Jaki udari bure nose snijeg koji odmah na boru smrzava.

4. veljače, snijeg i dalje pada, sve je blokirano pa i pristupni putovi, a temperatura u 9,00 sati je pala na -9 C.

Snijeg , orkanska bura i vijavica je trajala sve do 15. veljače. Temperatura u jutarnjim satima u 8,00 kreće se od -6 do -9 C. Od 15. do 17. veljače vrijeme se stabilizira, snijega ima još dosta, a temperatura u jutarnjim satima je i dalje ispod O C.

Povremeno sam se probijao do bližih maslina. Mlada stabla na Vlaki, Donjoj Klačini i Gnili su bila pod snijegom. Snijeg je poravnao međe visoke i preko dva metra. Negdje su samo vrhovi maslina virili iznad snijega što se je kasnije pokazalo vrlo loše.

Prema kontaktima koje sam imao s Jozom Eremutom iz Gornje Žeževice, Daliborom Jerićem iz Gata i Ivicom Vlatkovićem iz Novigrada, mislim da su najniže temperature bile na području omiške Rogoznice. Kontaktirao sam i Andriju Žarnića, iz Makarske, koju gledam s prozora. Andrija i ja pričamo na mobitel, u Pisku -8C, orkanska bura, snijeg dok u Makarskoj pada kišica i temperatura je +3 C.

Pretpostavio sam da masline neće izdržati, u prvom redu, dug period niskih temperatura popraćenih orkanskom burom i velikim nametima snijega.

ŠTETE PO PARCELAMA NA PODRUČJU PISKA

Opredijelio sam se analizirati isključivo štete na svojim maslinama iz više razloga. Ukupno imam 116 stabala, od toga 78 rodnih i 38 mladih nerodnih maslina. Broj sorti je 16. Na pojedinom stablu ima više sorti pa kada se zbroje osnovna stabla plus cijepljene sorte na osnovna stabla, ukupan broj za analizu je 149 stabala.

Razlog zašto sam uzeo samo svoje masline za analizu je i taj što one imaju isti tretman, isto se režu, navodnjavaju, isto se gnoje i u isto vrijeme se beru itd.

Drugi razlog je što imam tri osnovne sorte zastupljene na svim parcelama, a to je paićuša, levantinka i oblica.

 

ŠTETE PO SORTAMA

1. Coratina     68 %
2. Leventinka     45 %
3. Lečino     18 %
4. Pendolinio     10 %
5. Krbučela     10 %
6. Lastovka     9 %
7. Paićuša     9 %
8. Oblica     7 %
9. Slivnjaća     4 %
10. Dužica     1 %

Nisu rangirane sorte koje su zastupljene samo po jedna ili dvije, a to su picholino, maurina, istarska bjelica, buža, krvavica i drobnica. Od ovih sorti, značajna oštećenja su vidljiva na krvavici.

ZAPAŽANJA:

- Oštećenja su veća na parcelama bliže moru i u docima, nego na većoj nadmorskoj visini i otvorenim terenima.
- Kod sorte levantinka stradala su velika i stabla u punom rodu dok je veći broj mladih stabala prošao bez oštećenja,
- Kod sorte paićuše, na velikim i srednjim stablima, uopće nema oštećenja, već su oštećenja na mladim stablima i to onim koja su bila 50 do 80% pod snijegom. Stradali su oni dijelovi koja su bili izvan snijega.
- Coratina je na svim parcelama stradala.
- Stabla oblice, koja redovito rađaju, pretrpjela su najveća oštećenja bez obzira na veličinu.
- Od kada se bavim maslinarstvom, ovo je najveća zima te su pored maslina stradali i žuka, bor i mrtina.
- Za očekivati je veće štete u prinosu nego u broju stabala jer je kod sorte levantinke stradao veći broj velikih stabala. Kod članova udruge ova sorta je zastupljena 21,2%.

REGENERACIJA OŠTEĆENIH STABALA

Regeneracija se odvijala u tri pravca. Niska regeneracija iz grane, regeneracija u krošnji i normalna rezidba stabla kod manjih oštećenja.

Niska regeneracija, s obzirom da se obavljala dosta kasno, za očekivati je da će dati najbolje rezultate. Nakon dva šoka koje je stablo pretrpjelo, mraz i kasna regeneracija, mladi izbojci su već krenuli.

Preporuka je da se prve godine ne vrši nikakav raspored grana i pljevidba. Raspored grana treba raditi isto kao kod regeneracije iz guke. Nakon prve godine treba ostaviti veći broj izbojaka i to sa bočnih strana grane. Druge, odnosno treće godine, stablo se formira. Vrlo je važno kod formiranja stabla, natezanje grana, pogotovo na kosim i vjetrovitim terenima. Kod sorte leventinke može se jedan dio grana prekraćivati, kako bi se zaustavili visoki izbojci te natjeralo maslinu da se razgrana što niže.

Kod stabala s manjim oštećenjima, koja su rezana normalno, ne treba očekivati značajan rod, ali će biti potrebno par godina pojačane rezidbom da ih se ponovno formira.

Nedjeljko Fistonić

Komentari (0)

Dodaj svoj komentar...