Savjeti maslinarima

Problemi suzbijanja paunovog oka (Spilocaea oleaginea Cast.) u ekološkoj proizvodnji masline

Uzročnik bolesti paunovo oko je gljivica Spilocaea oleaginea, a napada isključivo maslinu. Još davne 1845. godine Francuz Castagne prvi put opisuje bolest pod imenom Cycloconium oleaginum. Danas je prisutna u cijelom svijetu u svim područjima uzgoja masline. Stručnjaci je smatraju jednom od najraširenijih i najopasnijih gljivičnih bolesti masline. Na obalnom dijelu naše regije poznata je od VIII. stoljeća.

Danas sa sigurnošću možemo reći da je paunovo oko izrazito velik i ozbiljan problem u gotovo svim našim maslinicima uključujući i one s ekološkom proizvodnjom. Negativno utječe na rodnost zaraženih stabala, a uzastopna pojava iz godine u godinu, uzrokuje propadanje čitavih stabala maslina, poglavito onih mladih. Ograničavajući čimbenik u suzbijanju ove bolesti u ekološkoj proizvodnji maslina je dozvoljena koncentracija bakra koja se može unijeti u maslinik u jednoj godini (Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda NN 12/01 i Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i proizvodnji biljnih proizvoda NN 91/01).

Simptomi bolesti

Bolest najčešće napada lišće stoga su na njima simptomi bolesti i najuočljiviji. U početnoj fazi zaraze na licu lista pojavljuju se teže uočljive, tamnozelene, uljaste mrlje. Mrlje postupno žute, a oko njih je primjetan žutosmeđi prsten. U ovoj kasnijoj fazi zaraze mrlje su jako uočljive. Daljnjim razvojem bolesti mrlje poprimaju tamnosmeđu boju, broj im se povećava, pa zahvaćaju sve veću površinu napadnutih listova. U posljednjoj fazi zaraze dolazi do odvajanja kožice lista od epiderme zbog čega mrlje pobijele. Simptomi bolesti rjeđe se mogu naći i na naličju lišća, peteljci i plodu.

Životni ciklus uzročnika

U nasadima maslina gljivica je prisutna tijekom cijele godine. Prezimljuje u krošnji masline ili na tlu u zaraženom lišću. Sa zaraženih listova bolest se širi u razdoblju kišnog i vjetrovitog vremena. U jesen, u razdoblju od rujna do studenoga, kada je brojnost rasplodnog tijela uzročnika bolesti najveća, obično nastaju prve zaraze. Velika brojnost rasplodnih tijela osigurava mogućnost zaraze kroz cijelu godinu uz dovoljnu količinu vlage i temperature od 8 oC do 24 oC. U našim klimatskim uvjetima jedino u ljetnom razdoblju kada su temperature izuzetno visoke, ne postoji mogućnost zaraze.

Gljivica prodire ispod površine lista te se širi u stanice i između njih. Tu se hrani te izlučuje toksine koji ometaju stvaranje škroba, koji je neophodan za normalne funkcije biljke. U proljeće, kada temperature porastu, pojavljuju se prvi znaci bolesti na listovima i oni počinju otpadati. U travnju-svibnju, u razdoblju kišnog vremena, kada nastupaju više temperature, dolazi do najvećeg otpadanja lišća, jer otpadaju i novo zaraženi listovi. U slučaju jake jesenske, a potom i proljetne zaraze lišće masovno otpada, što utječe na rodnost masline u toj godini. Naime, listovi otpadaju nakon formiranja cvjetnih pupova, nema ih dovoljno za ishranu cvjetnih resa, pa one kržljaju i ne daju plod.

Suzbijanje paunovog oka

Dugo se smatralo da je zarazu paunovim okom moguće spriječiti s dva tretiranja bakrenim pripravcima i to jednim tretiranjem u jesen (rujan-listopad) i jednim u proljeće (ožujak-travanj). Prvo tretiranje u jesen, prije kiša, neophodno je provesti, jer se nastupom kišnog razdoblja ostvaruju uvjeti za primarne zaraze. Tako se smanjuje mogućnost proljetnih zaraza za 87% - 95%. Za zaštitu maslina od paunovog oka u ekološkoj proizvodnji dozvoljeno je koristiti samo pripravke na osnovi bakra. Koncentracija primijenjenih pripravaka mora biti strogo kontrolirana zbog mogućih ostataka bakra u plodu maslina i kasnije u ulju, što je zakonom ograničeno. U godinama s izrazito toplom i kišnom jeseni, jedno tretiranje bakrenim pripravcima u jesen zasigurno nije dovoljno. Po našem mišljenju, potrebno je provesti barem tri tretiranja bakrenim pripravcima. Tu nastaje problem u ekološkoj proizvodnji. Naime, za suzbijanje paunovog oka koriste se povećane koncentracije pripravaka, a tretiranje pripravcima na osnovi bakra dozvoljeno je do 56 dana prije berbe. U našim uvjetima berba započinje početkom studenoga, što znači da bi sa zaštitom trebalo završiti već početkom rujna. U godinama s već spomenutim uvjetima to nije moguće, zbog velikih količina oborina i visokih temperatura u cijelom jesenskom razdoblju što je optimalno za razvoj i širenje bolesti. Navedeni uvjeti iziskuju povećan broj tretiranja, a u maslinicima s ekološkom proizvodnjom je dozvoljeno koristiti samo 3 kgCu/ha godišnje. Zakonom je propisana i maksimalno dozvoljena količina od 0,4 mgCu/kg konzerviranih maslina i maslinovog ulja. Većim brojem tretiranja u jesen, zasigurno je nemoguće u potpunosti se pridržavati svih propisa. U protivnom, pridržavamo li se propisa, nameće se pitanje je li uopće
moguće nasade maslina kvalitetno zaštititi od ove opake i sve raširenije bolesti. Mi smatramo da nije, a to je potvrđeno i prošle vegetacijske godine, kada su bile vidljive posljedice jesenskih zaraza uslijed nedovoljnog broja tretiranja.

Elda Vitanović, Miro Katalinić, Sonja Kačić,
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split

Komentari (0)

Dodaj svoj komentar...