Savjeti maslinarima

Utjecaj maslinovoga ulja na prevenciju razvoja kardiovaskularnih bolesti

03. 06. 2013.

 

Utjecaj maslinovoga ulja na prevenciju razvoja kardiovaskularnih bolesti
 

 

Šezdesetih  godina prošlog  stoljeća   provedeno  je   istraživanje Seven Country Study u kojoj su sudjelovale SAD, Nizozemska, Finska, Grčka, Italija, bivša Jugoslavija i Japan. Istraživanje je osmislio i vodio znanstvenik Ancel Keys. Svrha istraživanja bila je usporedba kontinentalnog i mediteranskog načina prehrane. Rezultati istraživanja uzdrmali su mnoge postavke svjetskog nutricionizma. Oni koji jedu na mediteranski način i svakodnevno troše maslinovo ulje, imaju niske vrijednosti kolesterola u krvi i nisku incidenciju koronarne bolesti. Drugim riječima, srčane bolesti znatno su rjeđe u krajevima s mediteranskim prehrambenim navikama. Prava uloga maslinovog ulja međutim nije odmah uočena. Dotadašnji nutricionistički stav davao je za pravilan omjer različitih masnoća prednost višestruko nezasićenim masnim kiselinama (PUFA-poliunsaturerated fatty acid), dakle, poticala se potrošnja biljnih (sjemenih) ulja. Na crnoj listi našle su se masnoće životinjskog podrijetla kao i dan danas, na žalost, (SFA-saturated fatty acids) što je značilo izbjegavanje svinjske masti, maslaca, loja...svu vidljivu i prikrivenu masnoću životinjskog mesa. U tim preporukama maslinovo ulje zadržalo je neutralno mjesto.

Zasićene i nezasićene masne kiseline
Naknadne analize rezultata Keyesovih istraživanja i druga kasnija istraživanja pokazali su da preporuke za potrošnju masnoća treba ponešto promijeniti. Tako korigirane i danas su na snazi. Preporučuje se umjerena potrošnja višestruko nezasićenih masnih kiselina, (biljna ulja), što manje zasićenih (janjetina, kozetina, svinjetina,itd.), a uzimati najviše jednostruko nezasićenih masnih kiselina (MUFA-mono-unsaturated fatty acids) kakve prevladavaju u maslinovom ulju. Na taj se način prirodno reguliraju razine pojedinih vrsta kolesterola u krvi. Višestruko nezasićene masne kiseline (PUFA), iz biljnih ulja, a dijelom i iz maslinovoga  ulja (linolna i linolenska kiselina)  smanjuju razinu ukupnog kolesterola u krvi, ali veće količine smanjuju i razinu poželjnog kolesterola (HDL-high desitiy lipoprotein-lipoproteini velike gustoće) što je štetno. Zasićene masne kiseline (SFA )povećavaju ukupni kolesterol i uz to smanjuju HDL kolesterol što je najgora moguća kombinacija loših djelovanja. Jednostruko nezasićene masne kiseline (MUFA), pak smanjuju loš LDL (Low density lipoproteins-lipoproteine male gustoće) kolesterol, a povećavaju poželjan HDL kolesterol. Tako je oleinska kiselina -glavni sastojak maslinovog ulja-postala hit među masnoćama i snažan oslonac u borbi protiv srcožilnih bolesti. Udio oleinske kiseline u maslinovom ulju veći je nego u ikojem drugom biljnom ulju i iznosi od 56% do 83%.
Povišena razina kolesterola smatra se jednim od glavnih krivaca za nastanak arteroskleroze. Prema oksidacijskoj teoriji osobito je opasan LDL kolesterol koji lako podliježe oksidaciji i tako promijenjen lijepi se na stijenke arterija potičući stvaranje početnog oštećenja-plaka. Kako maslinovo ulje sadrži snažne antioksidanse, lako je zaključiti da se svakodnevnim unosom ekstra djevičanskoga maslinova ulja (visoke kakvoće) može utjecati na pojavu i brzinu procesa arteroskleroze. Treba napomenuti da oleinska kiselina u maslinovom ulju općenito manje podliježe procesu oksidacije pa je maslinovo ulje bolje koristiti i pri prženju i pečenju nego druge vrste ulja. Važno je reći da sve mora biti umjereno jer preveliki unos nezasićenih masnih kiselina također može biti štetan jer povećanjem nezasićenih veza raste osjetljivost na oksidaciju i stvaranje peroksida i radikala, što može izazvati niz različitih poremećaja u biološkoj aktivnosti stanice.

S druge strane, što je kolesterol i koju ulogu igra u našem organizmu?
Kolesterol je poznat kao rizični čimbenik za nastanak arteroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Međutim, to je i supstanca koja je neophodna za dobro funkcioniranje organizma.
Kolesterol je vrsta masnoća koja je prisutna u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit, a najviše ga ima u namirnicama životinjskoga  podrijetla,. Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima kao i za sintezu vitamina D, prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti. Ako su vrijednosti kolesterola povišene, postaju rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Budući je kolesterol neophodan za funkcioniranje organizma, njegova količina ne ovisi samo o unosu putem hrane, već se stvara i u tijelu. Smatra se da je oko 20% ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80% se sintetizira u jetri. Način prehrane, tj. količine i vrste masti koje se unose u organizam, utječu na sintezu kolesterola u tijelu. Ali količina kolesterola u organizmu ovisi i o stupnju apsorpcije, transportu, razgradnji žučnih kiselina i izlučivanju. Kada sve funkcionira kako treba, sustav je uravnotežen, međutim, ako je u organizmu previše kolesterola da bi ga HDL lipoproteini prihvatili, ili je premalo HDL-a, može doći do stvaranja masnih naslaga na žilama, i  potencijalno  razvoja  oksidacijskog   stresa  unutar  krvnih  žila,  a  time  i  inicijalnog   nastanka arteroskleroze.

Sve je jasno i ništa jasno nije, rekli bismo na kraju epiloga. Ništa nije savršeno i vječno pa tako i naše zdravlje. Ovo su samo znanstvene smjernice koje je dobro znati i primjenjivati, ali umjereno. Ni u kojem slučaju se ne treba odreći mlade  janjetine, pulastra i tuke pod pekom s krumpirima na svinjskoj masti. Oni koji još imaju dileme, neka ponesu uvijek sa sobom bočicu maslinovog ulja kao protuotrov i problem je riješen. Kad bi stari naraštaji napunili želudac ovom spizom i zalili crnim vinom, rekli bi :"Sada bura neka dimi koliko hoće."


Ivica Vlatković

Comment Komentari (4) Share

Komentari
rFGzowoPWexhfkRQb by David

saya difonis tkoedr mempunyai penyakit jantung,liver dan paru-paru ternyata diagnosa tkoedr yang nangani sy mempunyai sakit amenia kalau saya mencari artikiel kalau seorang mempunyai penyakit amenia kalau sudah ditranfusi 2 ampul s.d 4 ampul selanjutnya tidak pernah kambuh. tetapi penyakit saya kalau pada saat sakit batuk atau diare akan terpengaruh HB nya turun jadi 6 s.d 8 padahal normalnya orang sehat HB 13 s.d 18 dan sekarang tiap hari makan buah manggis 6 s.d 10 biji tiap hari saya cek darah terakhir pada tanggal 3 ferbuari 2012 HB 13.5 dan saya ingin pesan herbal tersebut

aABthYSHXlknS by Kirszti

Poštovani dobro veče, pročitao sam vaš prilog o školi trčanja za<a href="http://plhjtxl.com"> olssarde</a> i s obzirom da sam iz Zadra interesira me da li takovo što ima u planu da se otvori i u gradu Zadru. Srdačan pozdrav i unaprijed zahvalan. Ivan, Zadar

bFtLfXswzEjdOZzHJ by NeBitno

I have to say, while looking thogruh hundreds of blogs daily, the theme of this blog is different (for all the proper reasons). If you do not mind me asking, what’s the name of this theme or would it be a especially designed affair? It’s significantly better compared to the themes I use for some of my blogs.My site is about . http://srxmvblva.com [url=http://xsibxbdh.com]xsibxbdh[/url] [link=http://wlststlgu.com]wlststlgu[/link]

AvBukjDfOjyifRrkiPyD by Sharlena

s1hazan કહે છે:Oy kapmak ie7in her dideln sf6ylemiş. Kek gibi dfcşen e7ok olur. Hahaha sanki kadın Tfcrkiye hayranıymış gibi oy atarım diyenler var. Mfczik e7ok tanıdık. Bence Teodora' nın Dryja Te şarkısını dinleyin neredeyse tamamen aynı. Oy falan atmam arkadaş.